петак, 12. јун 2009.

Vitalni znaci

Vitalni znaci su odraz zivotnih funkcija organizma. U stalnom su uzajamnom odnosu i zavisnosti i pokazatelji su opsteg stanja bolesnika. To su:
  • tjelesna temperatura
  • puls
  • disanje
  • arterijski krvni pritisak
TJELESNA TEMPERATURA (TT)
-predstavlja stepen zagrijanosti organizma. Termoregulacioni centar smjesten je u
hipotalamusu, koji regulise stvaranje i utrosak tjelesne toplote.
Tjelesna temperatura je normalna u granicama od 36 do 36,9°C
Tjelesna temperatura moze biti
subnormalna kada je ispod 36°C (hipotermija) Temperatura od 34°C i niza dovodi do stanja klinicke smrti.
Temperatura od 37°C predstavlja granicu izmedju normalne i patoliske temprature.

Postoje 3 faze povisene tjelesne temperature:
  • supfebrilna -37,1 - 37,7°C
  • febrilna -37,8 - 39°C
  • visoko febrilna -iznad 39°C
Temperatura se moze mjeriti termometrima tipa: Reomira, Farenhajta i Celizijusa. U nasoj zemlji se koristi Celizijusov maksimalni temrmometar.
-Celizijusov maksimalni termometar sastoji se iz staklenog cilindra, u kome je smjestena kapilarna cjevcica, ciji se donji dio prosiruje u zivin rezervoar. Kapilarna cjevcica je pricvrscenja za aluminijumsku skalu podeljenu na stepene od 35° do 42°C. Svaki stepen podijeljen je na 10 djelova.

Tjelesnu temperaturu mozemo mjeriti u :

1. koznim naborima ( aksilarno-pod pazuhom; ingvinalno-u preponama)
2. prirodnim supljinama ( sublingvalno-u ustima; rektalno-u rektumu; vaginalno-u vagini)

PULS (P)
- je odraz srcanog rada na perifernim arterijama. Moze se palpirati (mjeriti) na sledecim arterijama:
  • radijalnoj
  • brahijalnoj
  • temporalnoj
  • poplitealnoj
  • dorzalnoj
Pri palpaciji pulsa treba obratiti paznju na njegovu: frekvenciju (ucestalost), ritam i kvalitet.
Normalna frekvencija pulsa iznosi 60-80 udara u minuti (eucardia)
Puls moze biti brz (pulsus frequens) i spor (pulsus rarus).
Ako je broj otkucaja u minuti veci od 100 onda je to tahikardija, a ukoliko je manji od 60 onda je to bradikardija. Normalan puls je pravilan kada se otkucaji javljaju u istim vremenskim razmacima. Aritmican ili nepravilan puls znak je poremecaja srcanog rada.
Postoji nekoliko oblika poremecaja srcanog rada ali o tome u nekom narednom postu.

DISANJE (R)
- disanje (respiratio) je razmjena gasva izmedju organizma i spoljasnje sredine, koja se odvija u plucima.
Respiracija se sastoji od: udaha (inspirium), izdaha (expirium) i pauze (apnoa).
Inspirium je aktivna radnja pri kojoj se u pluca unosi kiseonik O2 sa vazduhom, a pri Expiriumu koji je pasivna radnja se sa izdahnutim vazduhom izbacuje ugljen dioksid CO2.
Za normalno disanje potrebno je da disajni putevi budu prohodni, pluca zdrava a zidovi grudnog kosa dobro ocuvani.
Funkciju disanja regulise centar za disanje smjesten u produzenoj kicmenoj mozdini.

Normalan broj respiracija iznosi: -kod djece 20-22 u minuti
-kod odraslih 18-20 u minuti
-kod starijih osoba 16-18 u minuti.
Disanje moze biti grudno (torakalno) kod zena i trbusno (abdominalno) kod muskaraca. Frekvencija disanja moze biti: normalna (eupnea), ubrzana (tachypnea), usporena (bradipnea).

ARTERIJSKI KRVNI PRITISAK (TA)
-je pritisak krvi na zidove arterijskih krvnih sudova i pritisak zidova arterija na cirkulisucu krv. (akcija-reakcija)
  • Sistolni (maksimalni) krvni pritisak u normali iznosi 120-140 mm Hg
  • Dijastolni (minimalni) krvni pritisak u normali iznosi 60-80 mm Hg
Povisen sistolni i dijastolni pritisak naziva se hipertenzija a snizen hipotenzija.
Za mjerenje TA koristi se aparat za zivinim stubom Riva-Roci i sa manometrom tipa Pashon.

Na kraju da napomenemo: povecanje TT za 1°C dovodi do ubrzanja srcane akcije za 8 do 10 udara u minuti a broj respiracija raste za 4 u minuti.




четвртак, 11. јун 2009.

Zdravlje

Prema definiciji Svetske Zdravstvene organizacije: "zdravlje je stanje kompletnog fizickog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nemoci". Ova istina, siroka ali jedino pravilna definicija zdravlja najbolje i najjasnije ukazuje na svu isprepletanost i medjusobnu uslovljenost psihickog zivota i socijalnih odnosa svake individue, porodice i sire zajednice. Na zdravlje ljudi djeluju brojni faktori:
  • nasledje
  • covjekova zivotna i radna sredina
  • uticaji patogenih mikroorganizama i parazita
  • ishrana i brojni drugi cinioci.
Zdravlje jedne osobe svakako je najvaznije za nju samu. Medjutim bilo bi pogresno ako bi individua shvatila da je njeno zdravlje stvar njenog licnog odnosa prema sebi. Svaka licnost je dio drustva i koliko god je drustvo obavezno da stiti svog clana isto toliko je i svaki clan duzan da stiti svoje drustvo u mikro i makro sredini.

U elementarne dnevne potrebe, bez obzira na uzrast, izmedju ostalog ubrajaju se:
  1. licna njega i higijena (nega koze, ruku, noktiju,nega zuba, kose, higijena odjece i obuce i dr. )
  2. spavanje i odmor ( kontinuirano spavanje 8-10 casova prosecno dnevno, sa izuzetkom odojceta i malog djeteta koji spavaju duze; zatim priodicni odmor tokom dana)
  3. unosenje hrane i vode ( postoji jasan odnos stanja zdravlja prema nacinu i vrsti ishrane i unosenju dovoljne kolicine zdrave vode za pice)
  4. eliminacija stetnih produkata iz organizma (normalno znojenje i redovno izlucivanje mokrace i stolice)
  5. pravilno drzanje tela i fizicka aktivnost (maksimalno komforno stanje, sjedenje, lezanje i hodanje imaju veliki znacaj za pravilan razvoj i stanje kostiju i misica. Rad i fizicka aktivnost jacaju opstu otpornost organizma)
  6. uticaj uokoline u kojoj covijek zivi i radi. Zagadjena okolina ( zagadjeni vazduh, voda, buka itd.) otezava rad, spavanje, odmor i dr.
  7. zadovoljavanje emocionalnih i psihickih potreba. Svaki covijek ima emocije i svakom covijeku je potrebna emocionalna i duhovna podrska jer se zivi u eri punoj uzbudjenja, sraha, brige i drugih stresnih situacija koje mogu da ugroze zdravlje.
  8. potreba za razonodom i rekreacijom ( neophodnost da se pravilno koristi slobodno vrijeme osvijezava covijeka i u fizickom i u psihickom smislu)
  9. mentalna higijena je takodje dnevna potreba ljudi. Oni treba da cine napore da budu srecni i zadovoljni, da sticu sto vise zadovoljstva u zivotu, budu kriticni prema sebi i drugima, postuju druge i njihova prava, da vole i budu voljeni.